Empirijske studije i analitički projekti koji mapiraju stanje novinarskog obrazovanja i medijske prakse u Hrvatskoj, jugoistočnoj Europi i širem europskom kontekstu.
Trogodišnje longitudinalno istraživanje prati promjene u kompetencijskim profilima novinara zaposlenih u dnevnim tiskovinama, portalima i televizijskim redakcijama diljem Hrvatske. Kombinirajući anketne metode, dubinske intervjue i analizu sadržaja, projekt mapira raskorak između akademski stečenih znanja i stvarnih zahtjeva radnog mjesta.
Pregled ključnih istraživačkih projekata, njihovih metodoloških pristupa i najvažnijih nalaza.
Istraživanje je obuhvatilo 147 nastavnika s devet hrvatskih sveučilišta koji predaju kolegije iz područja novinarstva, komunikologije i medijskih studija. Cilj je bio utvrditi razinu poznavanja i korištenja digitalnih alata u nastavnom procesu, percepciju važnosti digitalne pismenosti te prepreke koje nastavnici identificiraju u implementaciji suvremenih tehnoloških rješenja.
Ključni nalaz: 68% ispitanih nastavnika smatra da njihovi kurikulumi nisu dovoljno prilagođeni digitalnom novinarskom okruženju, a samo 31% redovito koristi specijalizirane digitalne alate u nastavi.
Metodološke napomeneStudija je istražila kako mladi odrasli u Dalmaciji i Primorju procjenjuju vjerodostojnost digitalnih medijskih izvora. Kombinirajući online anketu (N=423) s fokus grupama (6 skupina, 48 sudionika), istraživanje je identificiralo ključne faktore koji utječu na povjerenje u online novinarstvo — od vizualnog dizajna portala do reputacije autora.
Ključni nalaz: Transparentnost u navođenju izvora i vidljivost autorskog potpisa značajno povećavaju percipiranu vjerodostojnost, dok oglasni sadržaji na stranici negativno utječu na percepciju uredničke neovisnosti.
Objavljeni članci iz projektaKomparativna analiza kurikuluma 14 sveučilišnih programa iz triju zemalja identificirala je ključne sličnosti i razlike u pristupima obrazovanju novinara. Posebna pozornost posvećena je zastupljenosti digitalnih vještina, etičkih standarda i praktičnih komponenti u nastavnim planovima.
Ključni nalaz: Hrvatski programi zaostaju za austrijskim i slovenskim ekvivalentima u integraciji podatkovnog novinarstva i multimedijalne produkcije, ali pokazuju veću zastupljenost regionalnih medijskih pitanja.
Članci temeljeni na ovom istraživanjuPutem 34 polustrukturirana intervjua s novinarima koji imaju manje od tri godine radnog iskustva, ova studija istražila je emocionalne, profesionalne i kompetencijske izazove tranzicije iz obrazovnog u profesionalni kontekst. Istraživanje je identificiralo pojam "kompetencijskog jaza" kao ključni problem pri ulasku u profesiju.
Ključni nalaz: Mladi novinari najčešće ističu nedostatno poznavanje medijskog prava, slabo razvijene vještine upravljanja vremenom i izostanak mentorskih programa kao ključne prepreke profesionalnom razvoju.
Pročitajte analizeSve naše istraživačke aktivnosti temelje se na mješovitim metodama (mixed methods) koje kombiniraju kvantitativne i kvalitativne pristupe. Ovaj pristup omogućava nam da dobijemo i statistički reprezentativne podatke i dubinsko razumijevanje iskustva sudionika.
Koristimo se sljedećim instrumentima: online ankete, polustrukturirani intervjui, fokus grupe, analiza sadržaja medija i komparativna analiza kurikuluma. Sva istraživanja prolaze etički pregled u skladu s pravilima Sveučilišta u Splitu.
Puna metodološka dokumentacijaTražimo novinare, urednike i nastavnike koji su voljni sudjelovati u tekućim istraživačkim projektima kao ispitanici ili suradni istraživači. Sudionici dobivaju pristup preliminarnim nalazima i pozivnice na prezentacije rezultata.
Prijavite se za sudjelovanje